Kako Izraelci izvoze softver
piše Administrator User - 14.02.2011.
Svi vrlo dobro znamo kako uspješnost u proizvodnji i izvozu softvera nije direktno povezana s veličinom države iz koje proizvođači dolaze, već prije svega sa stupnjem razvoja poslovnog okruženja, atmosferom i ambicijama, obrazovnim sustavom, državnim strategijama, kulturološkim kodom, i mnogim drugim kompleksnim čimbenicima za koje nije jednostavno utvrditi na koji su se način pojavili i nakon toga razvili u nekim društvima.

U jednoj od prethodnih analiza pokušao sam citirajući čudesnog analitičara Stevana Dedijera barem donekle proniknuti u tajne švedskog društva zahvaljujući kojima ova država postiže iznimne rezultate na svim poljima uključujući i one poslovne. Imao sam sreću i osobno se uvjeriti u modele promišljanja švedskih i općenito skandinavskih poduzetnika i njihovu trajnu tendenciju da sve što čine pretvore u globalni poduhvat.

Sljedeći takav primjer svakako je Izrael, zemlja koju mi u softverskim krugovima često apostrofiramo kao primjer jedne relativno male zemlje koja egzistira u izrazito kompleksnom i problematičnom geopolitičkom okruženju, ali koja postiže iznimne rezultate.

Ako zanemarimo sve ono po čemu se mi u Hrvatskoj ne možemo i ne želimo uspoređivati s Izraelom kao što su snaga i uloga njihove emigracije, njihova izražena politička svrstanost i isključivost, vojna pozicija i industrija, ostaje još čitav niz drugih, usporedivih elemenata, iz kojih se mogu pronaći izuzetni uzori za svaku incijativu na ovome planu. Tako i ovu našu, Hrvatsku.

Izvoz softvera iz Izraela rastao je kroz godine znatno brže od globalnog porasta ove industrije. U ranim 90-ima kretao se oko 90 milijuna USD, 2000. godine dosegao je već 2,6 milijarde USD, da bi danas bio na razini od 3,6 milijarde USD na godišnjoj razini.

Ovdje je bitno primjetiti kako Izrael zapravo ništa ne izvozi u arapske države iz svojeg neposrednog okruženja, čime je njihovo izvozno poslovanje još i dodatno otežano.

Zanimljivo je vidjeti koje su to softverske niše uspjeli pronaći izraelski proizvođači s kojima su tako uspješno konkurirali na svjetskom tržištu. Kao što to kod proizvodnje softvera obično i biva, većina softverskih rješenja na kojima je izraelska industrija postigla najbolje rezultate su direktna posljedica gotovo revolucionarnih inovacija. Internetski softverski firewall, moderni billing za mobilne operatore, Voicemail, VoIP telefonija, Internet Instant messaging, samo su neke od takvih inovacija koje su potekle iz Izraela.

Izraelske brojke danas izgledaju ovako:

  • Stanovništvo: 7 milijuna
  • GDP: 140 milijarda USD
  • Ukupni izvoz: 64 milijarda USD
  • Izvoz softvera: 3.6 milijarda USD
  • NASDAQ kompanije: 100 - treći u svijetu iza SAD i Kanade
  • S više od 3000 hi-tech tvrtki Izrael ima drugu najveću koncentraciju iza Silikonske doline 
  • Izrael je vodeći u svijetu po udjelu znanstvenika i tehničara među zaposlenima - 145 na 10.000
  • Izrael ima najveći udio visoko obrazovanog stanovništva od svih zemalja na svijetu

 Također je fantastičan podatak da izraelski softverski sektor privlači danas čak jednu trećinu stranih investicija u Izrael.

Što je učinilo izraelsku softversku industriju toliko posebnom?

Pored već očekivanih značajki izraelskog društva poput stabilne demokracije, solidne i rastuće ekonomije, visokokvalitetnih edukacijskih institucija i konstantnog utjecaja talentirane emigracije iz cijelog svijeta još čitav niz elemenata odigrao je u tom rezultatu presudnu ulogu.

Kultura inovacija - turbulentna izraelska povijest, pomanjkanje resursa, potreba za konstantnim improvizacijama proizvele su konstatnu potrebu za inovativnošću koja je utkana u izraelsko društvo.

Kultura okretnog serijskog poduzetništva - Izrael je jedna od država koje imaju najrazvijeniji sustav fiskalnog i poslovnog poticanja poduzetništva. Upravo je ovo jedan od najvažnijih razloga zašto su izraelski poduzetnici s vremenom razvili veliku otpornost, odnosno prilagodljivost promjenama na globalnom tržištu i zašto im polazi za rukom razvijati nove softverske niše i efikasno ih plasirati na tržište brže od drugih. Više od 30% izrealskih start-up kompanija osnovali su serijski poduzetnici.

Fokus na međunarodno tržište - zbog relativno malenog lokalnog tržišta izraelski softverski poduzetnici gotovo u pravilu odabiru tržišne niše koje imaju u fokusu međunarodno tržište. Još od obrazovnog procesa uče se i razvijaju znanja o svjetskim tržištima i različitostima.  Izraelski poduzetnici su s vremenom stekli ogromno iskustvo na globalnom tržištu, redovito putuju, posjećuju svoje inozemne klijente, odlično barataju engleskim jezikom, podjednako su vješti i u formalnoj i u neformalnoj komunikaciji i tako donose od svojih klijenata neprocijenjive inpute za razvoj softverskih proizvoda. 

Kultura pionirstva, brzog prihvaćanja i umrežavanja - prema nekim tumačenjima ova kultura ima svoje izvorište u činjenici da su izraelski tehnološki menadžeri redom u svojem sazrijevanju morali proći formalne vojne tehnološke okvire u kojima su imali priliku raditi na istraživanju novog i služiti se najnaprednijim rješenjima. Kasnije je to rezultiralo razumijevanjem da je brzina prihvaćanja novih tehnologija ključna na tržištu. Izraelski su programeri tako među prvima počeli primjenjivati tehnologije poput .Net i J2EE i u njima postizati značajne tržišne rezultate.
Rješenja koja pokrivaju širok spektar industrija - softver proizveden u Izraelu moguće je pronaći na svjetskom tržištu u različitim industrijama, a koriste ga tvrtke svih veličina i profila.

Magnet za međunarodna istraživanja i investicije - kako bi što efikasnije iskoristile izraelski intelektualni kapital mnoge su najpoznatije svjetske IT kompanije poput IBM, Intel, Microsoft, SAP, Cisco, Texas Instruments, HP, otvorile svoje urede i operativne pogone u Izraelu. Poznati svjetski softverski vendori u Izraelu često traže i pronalaze inovativne softverske proizvode u određenim nišama, te ih akviriraju. Primjera ima puno. HP je kupio Mercury Interactive za preko 4 milijarde USD, Informatica je kupila ItemField za 50 milijuna USD, BMC Software je kupio Identity Software za 150 milijuna USD, Oracle je kupio Dmantra-u za 41 milijuna USD, itd.

Snažna podrška Vlade i nevladinih institucija - u Izraelu su odavno prepoznali da ekonomska budućnost zemlje ne ovisi samo o agrumima već i softveru. Tako u Izraelu koji sintagmu "društvo znanja" ne koristi samo u populističko-propagandne svrhe, postoji tzv. The Office of the Chief Scientist koji osigurava sredstva za poticaj tehnoloških inkubatora, istraživačkih centara i nudi inteligentne poticaje za strane investitore u visoko-tehnološki sektor. Također je važna uloga IEICI (Israel Export & International Cooperation Institute), neprofitne organizacije koju podupire Vlada i privatni sektor, a koja ima veliku ulogu u međunarodnoj promociji, analitici, savjetima izraelskim izvoznicima, uspostavi kontakata u čitavom svijetu, organizaciji komercijalnih grupa, delegacija i olakšavanju strateških udruživanja.

Više o autoru

This author is main author of all migrated content.