“U godinama dok je u Hrvatskoj BDP padao ili rastao po stopi ne višoj od 2 ili 3 posto godišnje, hrvatske tvrtke izvoznice softvera kontinuirano su ostvarivale dvoznamenkaste stope rasta. Mislim da se s punim pravom možemo smatrati pokretačima promjena i napretka hrvatskoga gospodarstva”, kaže Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, jedne od članica udruge CISEx. Osvrćući se na izvozne rezultate, dodaje kako su tvrtke iz tog sektora praktički najjača izvozna grana.

“Jako nam je teško davati zaposlenima konkurentne uvjete i boriti se prvenstveno protiv bogatih poslodavaca iz Europske unije i odljeva mozgova te zaista trebamo nekoga tko bi razumio s čime se suočavamo, kakav neto rezultat kreiramo za Hrvatsku i tko bi bio spreman uvesti odgovarajuće mjere koje bi dovele do poreznog rasterećenja, dodatnog povećanja i prihoda i zaposlenosti te, u konačnici, većih prihoda i za državnu blagajnu”, upozorava Anita Cvetić Oreščanin.

Kako bi ilustrirala potentnost izvoza koji ostvaruju softveraške tvrtke, daje nam sljedeću usporedbu: “Pokušajte zamisliti što je potrebno da se izveze drvne građe za milijun kuna. Cijena kubika drvne građe je oko 1000 kuna, dakle potrebno je 1000 kubnih metara drva, za što je potrebno uzgojiti, posjeći, obraditi i transportirati 500 prosječnih stabala. Koliko je godina potrebno da naraste šuma, koliko je ljudi potrebno da se sve to obradi, koliko je kamiona potrebno za transport, kolika je cijena svih tih utrošenih resursa, kolika je neto novostvorena vrijednost za hrvatsko gospodarstvo? Pretpostavljam, nije velika. S druge strane, za izvoz milijun kuna softvera i IT usluga potrebno je nekoliko sposobnih, pametnih i vrijednih ljudi, čiju su pamet spremni platiti korisnici diljem svijeta. Softverska licenca ne treba uzgoj, obradu i transport, sav prihod od prodaje ide direktno u hrvatsko gospodarstvo, poreze, doprinose i potrošnju te povećava vrijednost cjelokupnoga gospodarstva.” U prošloj su godini članice CISExa u proračun uplatile 410 milijuna kuna poreza i doprinosa na plaće te više od 40 milijuna poreza na dobit, dodaje.

Cijeli članak pročitajte na: https://novac.jutarnji.hr/novi-svijet/hrvatske-softverske-tvrtke-proizvodi-su-im-virtualni-ali-je-sve-drugo-opipljivo/7656867/?fbclid=IwAR3XS3M-WV0JCcbkVILZCbFi9ktKnZCiACW8m69EAOk3quWOMZ0hOT9Khag