CISEx / Blog / CISEx / Industrijska strategija

Ministarstvo gospodarstva u Industrijskoj strategiji RH do 2020. godine definiralo je šest strateških industrija koje će biti nositelji razvoja industrije u sljedećem periodu. U uvodu dokumenta se definira: „Industrijska strategija predstavlja svaki oblik intervencije ili državne politike usmjerene ka unaprjeđenju poslovnog okruženja, odnosno promjene strukture ekonomske aktivnosti prema sektorima, tehnologijama ili zadacima od kojih se očekuje veći doprinos ekonomskom rastu ili društvenom blagostanju, nego što bi to bio slučaj kad bi intervencija izostala“.

Prema nacrtu strategije Vlada kao strateske industrije RH predlaže:

  • C 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka,
  • C 26 Proizvodnja raĉunala te elektroniĉkih i optiĉkih proizvoda,
  • C 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
  • J 62 Računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT),
  • C 27 Proizvodnja elektriĉne opreme,
  • C 28 Proizvodnja strojeva i uređaja

Ministarstvo gospodarstva nije kontaktiralo CISEx izravno ili preko Hrvatskih izvoznika prilikom izrade prijedloga ove Industrijske strategije. Ja sam u 6. mjesecu 2013. od HGK kao poduzetnik i direktor tvrtke dobio upitnik na 17 stranica sa skoro 100 pitanja na temelju kojeg se radila kvalitativna analiza. Upitnik nisam ispunio jer bi mi za detaljno popunjavanje trebala dva radna dana. Ne znam kakav je bio odaziv tvrtki na upitnik, to bi trebalo provjeriti, ali pretpostavljam da nije bio jako velik.

Dokument industrijske starategije i obrazac za komentare i javnu raspravu nalaze se na webu Ministarstva gospodarstva: http://www.mingo.hr/default.aspx?id=4980 . Otvorena je javna rasprava o prijedlogu stategije. Za sada ne planiramo da se CISEx kao udruga uključuje u javnu raspravu.

J62 je definirana u strategiji kao strateška industrija, a o njoj ne postoji posebno poglavlje u kojoj se ta industrija analizira, kao što postoji za preostalih pet strateških industrija. To može biti iz nekoliko razloga - možda za J62 nisu postojali detaljni podaci u DZS, možda je J62 u popis strateških industrija upala naknadno, možda su različita područja analize radili različiti ljudi na različitom nivou detalja. Mislim da to u konačnici nije ni toliko bitno. Ono što je bitno je da postoje ciljevi, definirane incijative i nositelji, te metrika kojom se mjere rezultati strategije. Sadašnji dokument strategije završava s poglavljem Provedba strategije u kojem je najčešća formulacija „Potrebno je...“. Strategija u kojoj nema jasno definiranih incijativa, nositelja i metrika nije kompletna i tu ima još jako puno posla dok se nešto operacionalizira.

Pojam ICT industrije inače u svijetu ne postoji, ICT znači „Information and communications technology“. Ono što postoji je grupa IT industrija, koja sadržava industrije proizvodnje softvera, hardvera i mrežne opreme, te industrija informatičkih usluga. Prema hrvatskoj klasifikaciji proizvodnja opreme spada u klase 26.20 (računala) i 26.30 (komunikacijska oprema), dok razvoj softvera i informatičke usluge spadaju u klasu 62.

Posebna priča unutar J62 su velike strane korporacije koje prodaju svoje proizvode u Hrvatskoj preko distributera, poput Microsofta, IBM-a ili HP-a. Troškovi njihovih ureda u Hrvatsko se samo manjim dijelom mogu pokriti iz prihoda u Hrvatskoj, pa one svojim središnjicama fakturiraju usluge iz kojih plaćaju zaposlenike i ostale troškove u Hrvatskoj. Formalno, to je izvoz usluga, iako realno to nije izvoz, a to je jedan segment koji ne stvara u potpunosti realnu sliku koliki je zaista izvoz J62. Takve stvari bi trebale biti u kvalitativnoj analizi u strategiji. Informacije o našoj industriji i detaljne podatke o članicama CISEx-a nam rade naš partner tvrtka Bisnode i naša članica Astra poslovni inženjering i te podatke pratimo od 2008. godine i koristimo u našim aktivnostima.

J62 svakako zaslužuje biti strateška industrija jer ima velik potencijal rasta i razvoja, prvenstveno u izvozu. Ono što je bitni je da se ni J62 ne može gledati kao jedinstvena cjelina. Dobar dio tvrtki u J62 je primarno orjentiran na domaće tržište, a od toga je veliki dio potrošnje upravo u javnom sektoru. Dok ne počne rasti industrija, javna i privatna potrošnja, tu nema rasta. Tvrtke koje zaista stvaraju novu vrijednost su tvrtke koje izvoze softver i usluge i one imaju potencijal za rast. Za sada su priče o tisućama radnih mjesta i dvije milijarde kuna izvoza još samo priče, budući da strategiju treba pretočiti u inicijative i mjeriti rezultate.

Ono što se operativno događa je na žalost vrlo često upravo suprotno, ali to je priča za jednu drugu temu. Primjer su ovogodišnji poticajima iz programa Poduzetnički impuls koji u B1 programu ne uključuju poticaje za proizvodnju softvera. Možda operacionalizacija nove strategije nešto promijeni, ali preduvjet za pozitivne pomake je koordinacija aktivnosti Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i HGK.

Dražen Oreščanin

Dražen Oreščanin

Predsjednik uprave @ Poslovna inteligencija

Dražen Oreščanin je jedan od troje osnivača i partnera u Poslovnoj inteligenciji. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Radiokomunikacije i profesionalna elektronika, a 2011. je završio poslijediplomski studij primijenjenog računarstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva čime je stekao titulu Magistar znanosti. Poslovnu karijeru je započeo u Zagrebačkoj banci gdje je od 1993. do 1998. sudjelovao u razvoju aplikacija za ocjenu kreditnog rizika i upravljanja rizikom te na razvoju sustava za izvještavanje. Nakon toga odlazi u Grupaciju Kaptol banke gdje je bio potpredsjednik za informacijsku tehnologiju. Od 2000. kao zamjenik direktora IT-a, odgovoran je za operativno upravljanje segmentima informacijskog sustava Agrokora. U Poslovnoj inteligenciji je od 2001. na poziciji direktora Strategije i razvoja, te je od 2010. na poziciji Predsjednika Uprave. Odgovoran je za razvoj novih tržišta, ostvarivanje i razvoj odnosa s partnerima i potencijalnim strateškim partnerima te strateški razvoj novih proizvoda i usluga. Sudjeluje na najsloženijim projektima primarno iz domene strateškog konzaltinga i implementacije sustava podatkovne integracije te upravljanja matičnim podacima u ulozi voditelja projekta, dizajnera rješenja i poslovnog i podatkovnog kod klijenata kao što su Hrvatski telekom, Crnogorski telekom, Telenor, Telekom Slovenije, Vipnet, Makedonski telekom, RTV Slovenija i Tisak. Predavač je na Visokoj školi za računarstvo u Zagrebu i veleučilštu VERN', te povremeni kolumnist i autor u poslovno-računalnom magazinu Mreža. Od 10/2013 član je Uprovnog odbora CISEx-a.

Binaria

Binaria is an innovative software development studio that builds web, desktop and mobile solutions for online mapping, real-time monitoring, management and analysis of data for business, marketing, entertainment and industry.Company runs its operation since 2007 located in Sesvete, Croatia. Our focus are new hardwar...

Centar MCS

Centar MCS d.o.o.Godina osnvanja: 1991. sa sjedištem u Zagrebu.Centar MCS je poduzeće s dugogodišnjom tradicijom u programskom poslovanju. Osnovano 1991. godine, bez početnog kapitala, oboružani samo idejom o vlastitoj firmi, Lidija i Hrvoje Lizatović, napustili su svoja tadašnja radna mjesta i začeli nešto posebno....

COBE

COBE (Creators Of Beautiful Experiences) je full service agencija sa sjedištem u Münchenu i uredom u Osijeku.Naš dizajn odjel zadužen je za istraživanja, pripremanje dizajn strategije, digitalni branding te UI i UX dizajn. Development tim u Osijeku razvija digitalne proizvode poput mobilnih aplikacija ili web strani...

Comminus

Specijalizirani smo za rješenja i usluge u području poslovne inteligencije i upravljanja podacima. Naša je snaga tehnička, operativna i poslovna izvrsnost u upravljanju podacima na svim razinama. Pružamo rješenja i usluge za unos i prikazivanje podataka, konsolidaciju, skladištenje podataka, data mining i anali...

Sponzori 

 

 

 

 

 

Partneri 

 

 

 

dates_SEE-IT

Studentske organizacije

Medijski partneri